Zašto se umjetnici trebaju uključiti na NFT tržište?

Share

Umjetnik ste, slikar, primjerice, imate hrpu slika koje nitko nije kupovao jer vam je samoreklama vulgarna, smatrate da imate božanski dar kojeg masa ne vrednuje na odgovarajući način (jer držite da je masa slijepa), mecenat je izumro pa krpate kraj s krajem, a istini za volju, ni ne trudite se steći materijalna dobra i socijalnu sigurnost… Prezirete tzv. komercijalnu umjetnost. Komercijalno, dakle, nužno povezujete s nečim manje vrijednim. Skloni ste kukanju i očekujete da ćete biti prepoznati kao genij tek postmortem… Ako ste se prepoznali, vi ste boem.

Možda sami sebe doživljavate uzvišenim, no gorka istina je da ste zapeli u pradavna, romantičarska vremena i da niste svjesni da slika živi tek onda kad je netko gleda i uživa u njezinoj ljepoti ili genijalnosti. Drugim riječima, treba vas podsjetiti da je držanje slika na hrpi u ateljeu isto što i namigivati djevojci u mraku.

Ako i niste praktični po naravi, trebali biste se barem donekle trgnuti i pokušati udahnuti život svojim djelima. Kao što smo već napomenuli, slika živi samo ako je negdje izložena ili ako ju je netko kupio, i na taj način joj dodao vrijednost.

Vrata prema globalnoj publici

To u današnje vrijeme ne znači nužno da će vam oteti vaše čedo iz ateljea gdje spava zimski san. Postoji revolucionarno rješenje novog doba: vaše čedo može živjeti u digitalnom obliku i nahraniti vas, ne napustivši svoj mračni kutak. Ako ste ipak spremni na odricanje od slike u njezinom analognom, fizičkom obliku, možete je nakon njezinog digitalnog života, ispratiti na novu adresu i zaboraviti na život pun žalopojki o neshvaćenosti.

Ako niste zapeli u prošlosti, vjerujemo da ste već čuli za uzbudljiv svijet NFT-ova. Prošlo je vrijeme u kojem su umjetnici zarađivali novac uglavnom na prodajnim izložbama i sličnim događanjima; bio je to za njih jedini način zarade sve dok se nije pojavilo trgovanje NFT-om.

Sada se kolekcionarstvo dobrim dijelom preselilo na internet i otvorilo novo tržište umjetnicima, na globalnoj razini. NFT platforme umjetnicima daju trenutni pristup globalnoj publici i omogućuju umjetnicima da postanu izloženi na NFT tržištu.

Demokratizacija umjetnosti

Bilo tko s pristupom internetu može napraviti NFT. Neki će dobro zaraditi. Primjerice, francuski umjetnik Joanie Lemercier rasprodao je svoj NFT u 10 sekundi i zaradio tisuće dolara.

Razumljivo, ne zarađuju samo umjetnici. Zgodno je podsjetiti na neke pomalo bizarne primjere. Tako je netko za cca. 390.000 dolara kupio 50-sekundni video pjevača i djevojke Elona Muska Grimes. Prva prodana NFT nekretnina bila je Marsova kuća koju je novi vlasnik platio više od pola milijuna dolara. Jako ga je veselilo to što je dobio 3D datoteke koje se mogu učitati u metaverzum i koristiti kao dom njegov vlastiti avatar. Najskuplja Hermes Baby Birkin virtualna torbica košta 443.000 dolara… i tako dalje.

Kad je o umjetnicima riječ, najbolje će proći oni koji već imaju „ime“, koji su modi ili su naprosto razvikani. To ne znači da nema i slučajnih otkrića. U svakom slučaju, vrijedi pokušati.

Osim puno sreće i dobre reputacije, treba nešto i uložiti: obavezan ulog je naknada za kovanje NFT-ja na Blockchainu. To umjetnicima omogućava stavljanje vlastitih umjetničkih djela na tržište. Imaju li na umu golemi potencijal kojeg im NFT tržište nudi, ti se ulozi mogu smatrati zanemarivim.

Tko bi rekao da će se stvari, nakon što se 2017. godine pojavila igra CryptoKitties, u kojoj možete uzgajati i prodavati virtualne kućne ljubimce, razvijati u ovom smjeru. To nije bio prvi projekt s pojmom NFT-ja, ali o njemu se tada počelo sve više pričati. Povod je bila cijena jednog Tamagotchija koji je na aukciji dosegnuo 172.00 dolara.

Danas je NFT trend i, čini se da, usprkos nekim zlogukim nagađanjima, nema namjeru posustati.

Izvor: Endemic

Kripto Dnevnik
Kripto Dnevnikhttp://kriptodnevnik.com
Vaš dnevnik u svijet kriptovaluta.

Najnovije vijesti

Edukacija uz Kripto Dnevnik