Moj chain je bolji od tvog chaina!

Kako i zašto se svađamo oko kripta

Share

Natjecanje između sudionika na tržištu je jedan od temelja zdravog tržišta. Natjecatelji na tržištu se bore za što veći tržišni udio. Normalno natjecanje podrazumijeva slušanje korisnika na tržištu što najčešće znači: izbaci bolji proizvod od ostalih sudionika koji ima što više stvari koje korisnici žele i optimiziraj cijenu za najveću moguću zaradu. Ima tu i puno prljave igre, naravno, sve je to već viđeno.

Kripto tržište

Najveća razlika u kriptu je što su korisnik i natjecatelj na tržištu postali skoro pa ista osoba. Po prvi put da bi korisnik bio korisnik mora postati investitor – da bih koristio neki blockchain, moram imati coin tog blockchaina. Naravno da projektni tim nekog projekti i investitori u taj isti projekt nisu jednaki u smislu natjecatelja na tržištu, ali kripto investitori često povezuju svoju investiciju sa svojim emocijama.

Ukratko, u normalnom svijetu su korisnik, investitor i osnivač tri različite osobe, dok su u kriptu investitor i osnivač ista osoba. Projekti koji se trude biti što decentraliziraniji promoviraju ideju da investitori imaju glasačku i odlučujuću moć pa onda ta osoba poprima i odlike osnivača.

Sve to vodi do jake pristranosti kripto investitora, emotivne povezanosti s odabranim projektom i odbojnosti prema ostalim projektima. Ova pojava je najizraženija među L1 lancima i njihovim pobornicima. Nastaju stotine negativnih narativa o drugim projektima koji su često temeljeni na polu-istinama, glasinama i slično. Jer ako već ne možeš napraviti veću kuću od susjedove, bar susjedu možeš srušiti kat.

Metrike

U tim raspravama se pojavljuju argumenti bazirani na nekim on-chain metrikama – stvarnim sirovim podacima koji idu u korist ili na štetu nekog projekta. Te metrike su izvor istine i na njih se možemo osloniti u objektivnom zaključivanju… Jel tako? Paaaa… Ljudska priroda nalaže da ćemo se ponašati u vlastitom najboljem interesu. U mom interesu je svakako da cijena coina mog chaina raste. Stoga ako znam da je jedna od mjera kvalitete coina, recimo, volumen trgovine tog coina – i ako pretpostavimo da sam ja relativno rano ušao u projekt i da posjedujem velike količine tog coina, mogao bih relativno lako kupovati i prodavati taj coin samom sebi i na taj način stvarati “lažni” volumen. Stavio sam “lažni” u zagrade jer, tehnički gledano, taj volumen nije lažan – coini su stvarno otišli s jednog walleta na drugi, kao i protuvrijednost u stablecoinu (najčešće).

Praksa koju sam opisao je jedan oblik wash tradinga, poznate prakse u tradicionalnim financijama. Možemo puno pričati o moralnoj i zakonskoj ispravnosti wash tradinga, ali to ovdje nije poanta. Poanta je da je teško vjerovati kripto metrikama jer skoro svaku je relativno lako zavarati.

Jedna od glavnih metrika oko koje kripto ulagači vole raspravljati je decentralizacija. Zanimljivo je da nemamo jasnu definiciju što je to točno decentralizacija. Imamo pokušaje mjerenja kao što su Nakamoto koeficijent ili Gini koeficijent, ali svi pokušaji se bave samo jednim aspektom – Nakamoto koeficijent mjeri koliko je nezavisnih entiteta potrebno za ugasiti blockchain dok Gini koeficijent mjeri koliko je distribuirano vlasništvo kriptovaluta. Još se često uzimaju u obzir geografska rasprostranjenost proizvođača blokova ili distribuiranost nodeova među cloud providerima i slično. Ako objektivno pogledamo, po bilo kojem od ovih mjerila, nijedan projekt nije savršen. Ali to većini nije ni bitno, bitno je samo da je baš njihov projekt najdecentraliziraniji – po jednom mjerilu koje je, eto sretnog slučaja, najbitnije. Za neke projekte je to TVL, broj dnevnih transakcija, broj novih walleta, broj novih GitHub commitova, broj novih developera i tako u beskraj. Ako želite započeti novi projekt, možda bi vam bilo pametno naći neku metriku u kojoj će vaš projekt biti najbolji i samo svima pokazati da je ustvari ta metrika najbitnija.

Tehnologija vs. zarada

Jako dugo sam mislio da je tehnologija najbitnija i da će najbolja tehnologija biti prihvaćena jer je – najbolja. Ne samo da sam shvatio da to nije istina i da ne pobjeđuje uvijek najbolja tehnologija, već sam i shvatio da situacija nije baš tako jednostavna. Razne tehnologije imaju raličite primjene, a tek trebamo vidjeti ozbiljnu stvarnu primjenu blockchaina ili kriptovaluta među širim masama. Činjenica je da niti jedan projekt ne može bez tehnologa i da će tehnolozi još dugo voditi smjer razvoja i tako otvarati prilike za zaradu, ali običnom korisniku nije bitno da li koristi, naprimjer, optimistic ili ZK rollup, bitno mu je samo da zaradi novac (ponavljam, u kriptu su korisnik i investitor isto). Izabrat će rollup tehnologiju koja ima bolji narativ i kupiti taj token. Ako ima sreće, prodat će coin u dobitku, ako nema, izgubit će novac jer narativi dođu i prođu. Shvatio sam da sam puno puta bio žrtva raznih narativa stvorenih za dizanje cijene nekog tokena i da sam često bio naivniji nego što bih volio priznati – i vjerojatno sam još uvijek. 

A ti?

Najnovije vijesti

Edukacija uz Kripto Dnevnik